o Nacionalnom Parku
Nacionalni park Kučaj-Beljanica
Nacionalni park Kučaj-Beljanica je nacionalni park u postupku zaštite koji je pokrenut 5. januara 2022. godine. Obuhvata površinu od 45.371,62 hektara i nalazi se na teritorijama opština Žagubica, Despotovac, Boljevac i grada Bora.
Naziv nosi po dvema planinskim celinama, po Kučajskim planinama i planini Beljanici. Zajedno čine najveći krečnjački masiv u Srbiji.
Režimi zaštite
Koncept zaštite ovog prostora sprovodi se trostepenim režimom zaštite gde postoji režim prvog, drugog i trećeg stepena zaštite.
Režim zaštite I stepena
Područja pod režimom zaštite I stepena zauzimaju ukupnu površinu od 3.042,77 ha (6,72% ukupno zaštićene površine). Nalaze se na devet izolovanih lokacija unutar prirodnog dobra. Lokaliteti koji su uključeni u ovaj režim zaštite označeni su kao:
• „Suvi Do“
• „Sastav rečica Perast i Male Tisnice“
• „Prerast Samar“
• „Busovata“
• „Južni odsek Beljanice“
• „Klisura Resave“
• „Klisura Suvaje“
• „Vinatovača“
• „Lazarev kanjon“
Režim zaštite II stepena
Područja pod režimom zaštite II stepena zauzimaju ukupnu površinu od 23.213,54 ha (51,16% ukupno zaštićene površine). Nalaze se na tri izolovane lokacije unutar prirodnog dobra. Lokaliteti koji su uključeni u ovaj režim zaštite označeni su kao:
• „Tisnica“
• „Kučaj-Beljanica centar“
• „Dubašnica sa Lazarevim kanjonom“
Režim zaštite III stepena
Područje pod režimom zaštite III stepena zauzima ukupnu površinu od 19.115,31 ha (42,12% ukupno zaštićene površine) i obuhvata teritoriju Nacionalnog parka „Kučaj-Beljanica“ koja nije pod režimima zaštite I i II stepena.
Nacionalni park Kučaj-Beljanica nalazi se u istočnoj Srbiji i obuhvata dve planinske celine, Kučaj i Beljanicu. Na severu je ograničen Žagubičkom kotlinom, na istoku borsko-zaječarskom depresijom, na zapadu dolinom Velike Morave dok se na južnoj strani nastavlja ostatak Kučajskog planinskog masiva.
Administrativno se nalazi na teritorijama opština Despotovac (Sladaja, Strmosten i Jelovac), Žagubica (Žagubica, Suvi Do, Izvarica, Milanovac i Krupaja), Boljevac (Podgorac) i grada Bora (Zlot).